Depresija je ozbiljan mentalni poremećaj koji karakterizira dugotrajno osjećanje tuge, gubitka interesa za aktivnosti i smanjena energija. Glavni simptomi uključuju promjene u apetitu i spavanju, poteškoće s koncentracijom, osjećaje bezvrijednosti i u težim slučajevima suicidalne misli.
Anksiozni poremećaji obuhvaćaju generalizirani anksiozni poremećaj, panični poremećaj, socijalne fobije i specifične fobije. Ovi poremećaji karakterizirani su pretjerenom brigom, strahom i fizičkim simptomima poput ubrzana srčanog ritma i znojenja.
Za liječenje depresije i anksioznosti dostupni su sljedeći lijekovi:
Važno je napomenuti da benzodiazepini mogu uzrokovati ovisnost te se preporučuje kratkotrajna uporaba uz redovito praćenje liječnika. Mogući nuspojavi uključuju mučninu, glavobolju i promjene u libidu.
Bipolarni poremećaj karakteriziran je izmjenom epizoda manije ili hipomanije s depresivnim epizodama. Manične epizode uključuju povišeno raspoloženje, smanjenu potrebu za spavanjem, grandioznost i impulzivno ponašanje, dok depresivne epizode pokazuju simptome slične velikoj depresiji.
Za liječenje bipolarnog poremećaja koriste se:
Redovito uzimanje propisane terapije ključno je za sprječavanje recidiva i održavanje stabilnosti. Kod litija je potrebno redovito praćenje razine u krvi zbog uskog terapijskog raspona. Podrška obitelji, zdrav životni stil s redovitim spavanjem i izbjegavanje stresa dodatno doprinose uspješnom liječenju. Važno je nikada ne prekidati terapiju bez konzultacije s liječnikom.
Shizofrenija i ostali psihotični poremećaji predstavljaju ozbiljne mentalne bolesti koje karakteriziraju poremećaji mišljenja, percepcije i ponašanja. Ovi poremećaji se manifestiraju kroz pozitivne simptome kao što su halucinacije, sumanutosti i dezorganizirano mišljenje, te negativne simptome poput smanjene emocionalne ekspresije, socijalne povučenosti i gubitka motivacije.
Tradicionalni antipsihotici uspješno liječe pozitivne simptome, ali mogu izazvati značajne ekstrapiramidalnih nuspojave:
Noviji antipsihotici nude bolje podnošenje i učinkovitost kod negativnih simptoma. U Hrvatskoj su dostupni risperidon, olanzapin, kvetiapin, aripiprazol i klozapin. Atipični antipsihotici imaju manji rizik ekstrapiramidalnih nuspojava, što značajno poboljšava kvalitetu života pacijenata i povećava suradljivost u liječenju. Redovito praćenje i educiranje pacijenata o važnosti kontinuiranog uzimanja lijekova ključno je za uspješno liječenje.
Poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) karakteriziraju tri glavna simptoma: poteškoće s održavanjem pažnje, hiperaktivnost i impulzivnost. Kod djece se manifestira kroz nemogućnost sjedenja mirno, prekidanje razgovora i teškoće s koncentracijom na školskim zadacima. Kod odraslih simptomi uključuju organizacijske poteškoće, prokrastinaciju i probleme s upravljanjem vremenom.
U Hrvatskoj su dostupni sljedeći lijekovi za liječenje ADHD-a:
Stimulansi djeluju brže, dok ne-stimulansi pružaju stabilniju kontrolu simptoma kroz dan. Najuspješniji pristup kombinira farmakoterapiju s bihevioralnom terapijom, edukacijom roditelja i prilagodbama u školi. Kod djece je važno redovito praćenje rasta i razvoja tijekom liječenja stimulansima.
Poremećaji spavanja, osobito insomnija, značajno utječu na kvalitetu života i svakodnevno funkcioniranje. Uzroci insomnije mogu biti različiti - od stresa i anksioznosti do hormonskih promjena i bolesti. U Hrvatskoj su dostupni različiti farmakološki pristupi liječenja problema sa spavanjem.
Z-lijekovi poput zolpidema i zopiklona predstavljaju prvu liniju liječenja insomnije zbog manjeg rizika od ovisnosti u odnosu na starije benzodiazepine. Benzodiazepini kratkog djelovanja se koriste kratkoročno, dok je melatonin posebno koristan kod problema s cirkadijalnim ritmom.
Prirodni preparati kao što su valerijan i pasiflora mogu pružiti blagu sedaciju bez rizika od ovisnosti. Higijena spavanja ostaje temelj uspješnog liječenja:
Važno je naglasiti razliku između kratkoročne i dugoročne upotrebe hipnotika. Dugotrajno korištenje nosi rizik od ovisnosti i tolerancije.
Demencija predstavlja progresivno opadanje kognitivnih funkcija koje značajno utječe na svakodnevno funkcioniranje. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija najčešći su oblici demencije u Hrvatskoj. Simptomi kognitivnog propadanja uključuju gubitak pamćenja, probleme s govorom, dezorjentaciju i promjene u ponašanju.
U Hrvatskoj su odobreni sljedeći lijekovi za liječenje demencije:
Važno je napomenuti da postojeći lijekovi imaju ograničenu učinkovitost - mogu usporavati napredovanje bolesti, ali ne mogu je zaustaviti ili izliječiti. Rana dijagnoza ključna je za početak pravovremenog liječenja i planiranje budućnosti.
Uz farmakološku terapiju, bitna je podrška obitelji i njegovatelja kroz edukaciju i psihološku pomoć. Dodatne mjere poput kognitivne stimulacije, redovite fizičke aktivnosti i održavanja društvenih kontakata mogu značajno doprinijeti kvaliteti života oboljelih od demencije.