Hipertenzija ili visoki krvni tlak nastaje kada tlak krvi u arterijama trajno prelazi normalnu vrijednost od 140/90 mmHg. Ovo stanje pogađa gotovo trećinu odrasle populacije u Hrvatskoj i često se naziva "tihim ubijacom" jer dugo vremena može proticati bez simptoma. Glavni uzroci uključuju genetsku predispoziciju, nezdrav životni stil, prekomjernu konzumaciju soli, nedostatak tjelovježbe, pretilost i kronični stres. Simptomi koji mogu upozoravati na povišen tlak su glavobolje, vrtoglavica, umor i osjećaj pritiska u prsima.
Za liječenje hipertenzije dostupno je nekoliko skupina učinkovitih lijekova:
Redovito mjerenje krvnog tlaka ključno je za uspješno liječenje hipertenzije. Preporučuje se dnevno kućno mjerenje uz vođenje dnevnika vrijednosti. Kontrole kod liječnika trebaju biti mjesečne do postizanja ciljnih vrijednosti, a zatim svakih 3-6 mjeseci. Važno je pridržavati se propisane terapije i nikada ne prekidati lijekove bez konzultacije s liječnikom.
Srčana insuficijencija ili srčana slabost nastaje kada srce nije sposobno pumpaći dovoljnu količinu krvi za potrebe organizma. Najčešći uzroci uključuju pretrpljeni srčani infarkt, dugotrajnu hipertenziju, kardiomiopatije, bolesti srčanih zalistaka i šećernu bolest. Bolest se razvija postupno kroz četiri stupnja - od blagih simptoma tijekom napora do teške insuficijencije s problemima u mirovanju. Rani simptomi uključuju zaduhu prilikom fizičke aktivnosti, umor, otečenost nogu i povremenu bol u prsima.
Liječenje srčane insuficijencije obuhvaća nekoliko skupina lijekova:
Uz medikamentnu terapiju, važne su promjene životnog stila. Preporučuje se ograničavanje unosa soli na manje od 2 grama dnevno, redovito vaganje i praćenje tjelesne težine, umjerena fizička aktivnost prilagođena mogućnostima, prestanak pušenja i ograničavanje alkohola. Dijeta treba biti bogata voćem, povrćem i nemasnim proteinima uz izbjegavanje prerađene hrane i napitaka s kofeinom.
Aritmije su poremećaji srčanog ritma koji mogu značajno utjecati na kvalitetu života i predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem. Srce normalno kuca u regularnom ritmu, ali kod aritmija taj ritam može biti ubrzani, usporen ili nepravilan.
Najčešći tipovi aritmija uključuju tahikardiju, kada srce kuca brže od 100 otkucaja u minuti, te bradikardiju, kada je frekvencija sporija od 60 otkucaja u minuti. Fibrilacija atrija predstavlja nepravilan i često ubrzani ritam, dok su ekstrasistole dodatni otkucaji koji prekidaju normalni ritam srca.
Hitnu medicinsku pomoć trebate potražiti ako osjećate jaku bol u prsima, kratkoću daha, vrtoglavicu, gubitak svijesti ili palpitacije koje traju duže od nekoliko minuta.
Ateroskleroza je progresivna bolest arterija koja nastaje nakupljanjem masnih naslaga u stijenki krvnih žila. Ova bolest predstavlja glavni uzrok srčanih udara i moždanih udara u Hrvatskoj i jedan je od vodećih zdravstvenih problema moderne medicine.
Kolesterol igra ključnu ulogu u razvoju ateroskleroze. LDL kolesterol, poznat kao "loš" kolesterol, nakuplja se u arterijskim stijenkama, dok HDL kolesterol pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz tkiva. Glavni faktori rizika uključuju pušenje, dijabetes, hipertenziju, pretilost i nasljedne predispozicije.
Statini su zlatni standard u liječenju povišenog kolesterola. U hrvatskim ljekarnama dostupni su sljedeći preparati:
Uz medikamentnu terapiju, važne su promjene životnog stila uključujući redovitu tjelesnu aktivnost, mediteransku prehranu bogatu voćem i povrćem, izbjegavanje trans-masti i zasićenih masti, te prestanak pušenja.
Koronarna bolest srca nastaje kada se arterije koje opskrbljuju srce sužavaju ili blokiraju zbog nakupljanja plaka. Glavni simptom je bol u prsima, poznata kao angina pektoris, koja se može širiti u ruku, vrat, čeljust ili leđa. Razlikujemo stabilnu anginu, koja se javlja tijekom fizičke aktivnosti ili stresa, i nestabilnu anginu koja je nepredvidljiva i može ukazivati na predstojeći infarkt.
Faktori koji pogoršavaju stanje uključuju fizičku aktivnost, emocionalni stres, hladne temperature i obilne obroke. Dijagnoza se postavlja kombinacijom simptoma, EKG-a, stres testova i koronarografije.
Liječenje koronarne bolesti uključuje različite skupine lijekova:
Kombinirana terapija i zdravi životni stil ključni su za prevenciju infarkta miokarda. Redovito uzimanje propisanih lijekova, kontrola krvnog tlaka i kolesterola, prestanak pušenja i umjerena fizička aktivnost značajno smanjuju rizik od srčanih komplikacija.
Tromboza nastaje kada se u krvnim žilama formiraju krvni ugrušci koji mogu blokirati protok krvi. Duboka venska tromboza najčešće se javlja u nogama i može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što je plućna embolija, kada se ugrušak otkrijeći i putuje u pluća.
Faktori rizika uključuju dugotrajno ležanje, operacije, trudnoću, hormonsku terapiju, pretilost i nasljedne poremećaje zgrušavanja krvi.
Liječenje tromboze provodi se antikoagulantnim lijekovima:
Pacijenti na varfarin terapiji redovito moraju kontrolirati INR vrijednosti koje trebaju biti između 2,0-3,0 ovisno o indikaciji. Važno je pridržavati se propisane doze i redovito uzimanje lijekova. Mogući su nuspojave kao krvarenje, a brojni lijekovi i hrana mogu utjecati na djelotvornost antikoagulantne terapije.
