Astma je kronična upalna bolest dišnih putova koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta, uključujući značajan broj stanovnika Hrvatske. Ova bolest karakterizirana je sužavanjem i upalnom bronha, što otežava normalno disanje i može značajno utjecati na kvalitetu života.
Glavni simptomi astme uključuju:
Blaga astma očituje se povremenim simptomima koji ne ograničavaju svakodnevne aktivnosti. Umjerena astma uzrokuje redovite simptome koji mogu utjecati na san i aktivnosti, dok teška astma karakteriziraju stalni simptomi koji značajno ograničavaju normalno funkcioniranje.
Hitnu liječničku pomoć potrebno je potražiti ako se javlja teško disanje, nemogućnost govora zbog nedostatka zraka, modrikasta boja usana ili noktiju, ili ako inhalatori ne pružaju olakšanje. Prepoznavanje astmatičnog napadaja i brza reakcija mogu biti životno važni.
Astma nastaje kao rezultat složene interakcije genetskih predispozicija i čimbenika iz okoliša. Nasljednost igra važnu ulogu - djeca čiji roditelji boluju od astme imaju povećan rizik za razvoj ove bolesti.
Najčešći alergeni koji mogu pokrenuti astmatične simptome uključuju pelud biljaka, kućne grinje koje se nalaze u madracima i tepisima, dlake i perje kućnih ljubimaca, te plijesan koja se razvija u vlažnim prostorima. U Hrvatskoj su posebno problematični pelud ambrozije tijekom jeseni i pelud breza u proljeće.
Brojni iritanti mogu pogoršati astmu:
Fizička aktivnost može biti okidač kod nekih osoba, osobito u hladnom ili suhom zraku. Emocionalni stres i intenzivne emocije također mogu dovesti do sužavanja dišnih putova. Prepoznavanje vlastitih okidača ključno je za uspješno upravljanje astmom.
U Hrvatskoj je dostupan širok spektar lijekova za liječenje astme, koji se razlikuju po mehanizmu djelovanja, trajanju učinka i načinu primjene. Svi receptni lijekovi za astmu dostupni su u ljekarnama uz odgovarajući recept liječnika.
Salbutamol i Terbutalin predstavljaju lijekove prvog izbora za brzu pomoć tijekom napadaja astme. Ovi lijekovi djeluju u roku od nekoliko minuta i pružaju olakšanje do 4-6 sati. Dostupni su bez recepta u obliku inhalatora ili nebulizatora.
Salmeterol i Formoterol koriste se za dugotrajnu kontrolu simptoma astme. Njihov učinak traje 12 sati i nikada se ne smiju koristiti samostalno, već uvijek u kombinaciji s inhalirajućim kortikosteroidima.
Budesonid, Beklometazon i Flutikazon čine temelj protupalne terapije astme. Ovi lijekovi smanjuju upalu u dišnim putovima i dostupni su isključivo na recept liječnika.
Seretide, Symbicort i Foster kombiniraju kortikosteroide s bronhodilatatorima dugog djelovanja u jednom inhalatoru, što poboljšava adherenciju pacijenata na terapiju i omogućuje bolju kontrolu bolesti.
Pravilna tehnika inhalacije ključna je za uspješno liječenje astme. Neispravno korištenje inhalatora može značajno smanjiti efikasnost terapije i dovesti do loše kontrole simptoma.
U Hrvatskoj su najčešće dostupna dva tipa inhalatora: dozni inhalatori pod pritiskom (MDI) koji koriste propelent za oslobađanje lijeka, te inhalatori suhog praha (DPI) koji se aktiviraju udahom pacijenta.
Za dozne inhalatore važno je koordinirati pritisak na kanister s dubokim, sporim udahom. Kod inhalatora suhog praha potreban je snažan i brz udah za aktivaciju lijeka.
Spacer uređaji poboljšavaju dostavu lijeka u pluća i smanjuju nuspojave. Redovito čišćenje inhalatora toplom vodom i sapunom osigurava njihovu ispravnost.
Svaki astmatičar ima jedinstvene okidače koji mogu izazvati napadaj. Najčešći okidači uključuju alergene poput peludi, grinja, životinjske dlake, dim od cigareta, jake mirise, stres i hladnoću. Važno je voditi dnevnik simptoma kako biste identificirali svoje osobne okidače i prilagodili životni stil njihovom izbjegavanju.
Uravnotežena prehrana bogata antioksidansima, omega-3 masnim kiselinama i vitaminima može pomoći u kontroli upale dišnih putova. Redovita fizička aktivnost jača plućnu funkciju, ali astmatičari trebaju:
Tehnike dubokog disanja i progresivne mišićne relaksacije mogu smanjiti učestalost napadaja. Ključ uspješne kontrole astme leži u redovitom uzimanju propisanih lijekova, čak i kada se osjećate dobro. Plan djelovanja za astmu, izrađen s liječnikom, pomaže u brzom prepoznavanju pogoršanja i pravilnom reagiranju.
Astma kod djece često se manifestira učestalim kašljem, posebno noću, otežanim disanjem tijekom igre i čestim respiratornim infekcijama. Djeca mogu pokazivati umor, razdražljivost i izbjegavanje fizičkih aktivnosti. Rani znakovi uključuju promjene u glasu, tahno disanje i korištenje pomoćnih mišića za disanje.
Terapija astme mora biti prilagođena dobi djeteta - od spacera za malu djecu do inhalatora suhog praha za stariju. Trudnice s astmom trebaju posebnu pažnju jer kontrolirana astma predstavlja manji rizik od nekontrolirane bolesti. Sezonska astma zahtijeva profilaktičko uzimanje lijekova prije sezone peludi.
Roditelji i skrbnici trebaju naučiti:
Kontaktirajte liječnika ako se simptomi pogoršavaju unatoč terapiji, ako dijete koristi inhalator za hitne slučajeve više od tri puta tjedno ili ako se javljaju novi simptomi.
