Artritis je upalna bolest koja pogađa zglobove i uzrokuje bol, oteklinu te ograničenu pokretljivost. Ova kronična bolest može značajno utjecati na kvalitetu života, a u Hrvatskoj pogađa stotine tisuća ljudi različitih dobnih skupina.
Reumatoidni artritis je autoimuna bolest kod koje imunološki sustav napada zdrava tkiva zglobova, uzrokujući upalu i progresivno oštećenje. Za razliku od njega, osteoartritis nastaje zbog trošenja hrskavice s godinama i najčešći je oblik artritisa.
Ostale važne vrste uključuju:
Glavni simptomi uključuju trajnu bol u zglobovima, jutarnju ukočenost koja traje dulje od sat vremena, oteklinu i osjetljivost zglobova te ograničenu pokretljivost. Faktori rizika su genetska predispozicija, dob, spol (žene su češće pogođene), prekomjerna tjelesna masa i prethodne ozljede zglobova.
Artritis značajno utječe na svakodnevne aktivnosti poput hodanja, pisanja ili obavljanja kućanskih poslova, što često zahtijeva prilagodbu životnog stila i radnih navika.
Prepoznavanje ranih simptoma artritisa ključno je za uspješno liječenje. Prvi znakovi često uključuju blagu bol u zglobovima koja se pogoršava tijekom aktivnosti, kratkotrајnu jutarnju ukočenost i povremenu oteklinu zglobova.
Glavni simptomi artritisa su:
Osim lokalnih simptoma, artritis može uzrokovati sistemske simptome poput kroničnog umora, povišene tjelesne temperature, gubitka apetita i općeg osjećaja slabosti. Ovi simptomi posebno su izraženi kod reumatoidnog artritisa.
Rana dijagnoza omogućuje pravovremeno početak liječenja i sprječavanje trajnih oštećenja zglobova. Dijagnostičke pretrage uključuju rendgensko snimanje zglobova, laboratorijske analize krvi (uključujući reumatoidni faktor i CRP), ultrazvuk zglobova te ponekad magnetsku rezonancu za detaljniju procjenu stanja hrskavice i mekih tkiva.
Farmakološko liječenje artritisa predstavlja temelj uspješnog upravljanja ovom kroničnom bolešću. Izbor odgovarajuće terapije ovisi o vrsti artritisa, stupnju bolesti, općem zdravstvenom stanju pacijenta te individualnoj toleranciji na lijekove. U Hrvatskoj je dostupan širok spektar učinkovitih lijekova za liječenje različitih oblika artritisa.
NSAID lijekovi predstavljaju prvu liniju obrane protiv boli i upale kod artritisa. Ibuprofen, dostupan pod trgovačkim nazivima Brufen i Ibalgin, učinkovito smanjuje bol i upalu te je pogodan za dugotrajnu primjenu uz odgovarajuće praćenje. Diklofenak, poznat kao Voltaren ili Naklofen, posebno je učinkovit kod akutnih upalnih epizoda. Naproxen (Nalgesin) odlikuje se duljim djelovanjem, što omogućuje manje česte doze tijekom dana.
Paracetamol preparati služe kao sigurna opcija za dugotrajno ublažavanje boli, osobito kod pacijenata koji ne podnose NSAID lijekove. Kombinacijski preparati koji sadrže više aktivnih tvari mogu pružiti pojačano djelovanje protiv boli i upale.
DMARD lijekovi, uključujući metotreksat i sulfasalazin, ključni su za usporavanje progresije bolesti kod reumatoidnog artritisa. Ovi lijekovi zahtijevaju redovito praćenje laboratorijskih parametara i stručan nadzor reumatologa.
Sistemski kortikosteroidi koriste se kratkoročno tijekom akutnih pogoršanja. Lokalni preparati poput Voltaren gela, Fastum gela i kapsaicin preparata omogućavaju ciljano djelovanje s minimalnim sistemskim nuspojavama.
Biološka terapija predstavlja revoluciju u liječenju teškog oblika artritisa u Hrvatskoj. Ovi napredni lijekovi ciljano djeluju na specifične dijelove imunološkog sustava odgovorne za upalnu reakciju.
U Hrvatskoj su dostupni različiti biološki lijekovi, uključujući TNF alfa inhibitore koji blokiraju ključni upalni protein, te interleukin inhibitore koji moduliraju imunološku reakciju. Propisivanje ovih lijekova strogo je regulirano i zahtijeva ispunjavanje specifičnih uvjeta:
Biološka terapija često se kombinira s konvencionalnim DMARD lijekovima, osobito metotreksatom, što povećava učinkovitost liječenja. Važno je napomenuti da ovi lijekovi mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave, uključujući povećanu sklonost infekcijama i malignim bolestima.
Postupak dobivanja odobrenja za biološku terapiju u Hrvatskoj uključuje detaljnu medicinsku dokumentaciju, potvrdu o neuspjehu prethodnih terapija te odobrenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Redovito praćenje tijekom terapije uključuje laboratorijske pretrage i kliničku procjenu aktivnosti bolesti.
Prirodni dodaci ishrani mogu biti vrijedna dopuna konvencionalnoj terapiji artritisa, ali uvijek je važno konzultirati liječnika prije njihove primjene. Glukozamin i kondroitin sulfat spadaju među najčešće korištene dodace za zdravlje zglobova, jer mogu pomoći u održavanju hrskavice i smanjenju upale.
Omega-3 masne kiseline, posebno EPA i DHA, poznate su po svojim protuupalnim svojstvima i mogu pomoći u smanjenju jutarnje ukočenosti zglobova. Kurkumin, aktivni sastojak kurkume, pokazuje obećavajuće rezultate kao prirodni protuupalni dodatak.
Važno je napomenuti da prirodni dodaci mogu stupiti u interakciju s lijekovima na recept, posebno s antikoagulansima i lijekovima za krvni tlak, stoga je konzultacija s ljekarnikom ili liječnikom neophodna.
Uspješno upravljanje artritisom zahtijeva holistički pristup koji uključuje promjene u životnom stilu i svakodnevnim navikama. Redovita tjelesna aktivnost, prilagođena mogućnostima i ograničenjima pacijenta, ključna je za održavanje pokretljivosti zglobova i jačanje mišića koji podupiru zglobove.
Fizioterapija igra važnu ulogu u održavanju funkcionalnosti zglobova, dok pomoćna sredstva poput ergonomskih pomagala mogu značajno olakšati svakodnevne aktivnosti. Upravljanje stresom kroz tehnike opuštanja, meditaciju ili psihološku podršku pomaže u suočavanju s kroničnom boli.
Redoviti kontrolni pregledi omogućavaju praćenje napretka bolesti i prilagođavanje terapije. Tijekom zimskih mjeseci, kada se simptomi često pogoršavaju, preporučuje se održavanje topline zglobova, korištenje toplih obloga i izbjegavanje naglih promjena temperature. Pravilno uzimanje propisanih lijekova i redovito praćenje mogućih nuspojava osigurava optimalnu kontrolu simptoma.
