Alergijska reakcija nastaje kada naš imunološki sustav prekomjerno reagira na bezazlene tvari iz okoline koje percipira kao prijetnju. Ove tvari nazivamo alergeni, a reakcija može biti blaga ili ozbiljna, ovisno o osjetljivosti pojedinca i vrsti alergena.
U hrvatskom klimatu najčešći su sezonski alergeni poput peluda ambrozije, trava i stabala, posebno u proljetnim i ljetnim mjesecima. Tijekom cijele godine probleme mogu stvarati:
Kada organizam prvi put dođe u kontakt s alergenom, imunološki sustav proizvodi antitijela (IgE). Pri ponovnom kontaktu, ova antitijela pokreću oslobađanje histamina i drugih medijatora upale koji uzrokuju tipične alergijske simptome.
Antihistaminici blokiraju djelovanje histamina, glavnog uzročnika alergijskih simptoma, vezanjem na H1 receptore u organizmu. Time sprječavaju nastanak ili ublažavaju već postojeće simptome poput svrbeža, crvenila, curenja nosa i suzenja očiju.
Stariji antihistaminici (prva generacija) često uzrokuju pospanost i mogu utjecati na koncentraciju jer prolaze krvno-moždanu barijeru. Noviji preparati (druga i treća generacija) su selektivniji, manje prodiru u mozak i rijetko uzrokuju sedaciju, što ih čini pogodnijima za svakodnevnu upotrebu.
U hrvatskim ljekarnama dostupni su sljedeći učinkoviti antihistaminici:
Doziranje se prilagođava dobi i težini simptoma, a preporučuje se uzimanje prema uputama liječnika ili farmaceuta.
Lokalni antialergijski lijekovi predstavljaju iznimno učinkovit pristup liječenju alergijskih simptoma jer djeluju direktno na mjesto problema. Nazalni sprejevi s kortikosteroidima poput mometazon furata ili budezonida vrlo su efikasni u liječenju alergijskog rinitisa, osobito kod dugotrajan simptoma.
Kromoni, kao što je kromoglikatna kiselina, odličan su izbor za preventivno liječenje, posebno kod djece i osjetljivih osoba jer imaju minimalne nuspojave. Kapi za oči s antihistaminicima brzo ublažavaju svrbež i crvenilo, dok kombinacije antihistaminika i dekongestiva pružaju sveobuhvatu olakšanje.
Glavni prednosti lokalne primjene uključuju:
Sezonske alergije najčešće su uzrokovane peludom stabala, trava i korova tijekom proljeća i ljeta. Kod njih se preporučuje preventivno uzimanje antihistaminika prije očekivane sezone te korištenje nazalnih sprejeva s kortikosteroidima.
Cjelogodišnje alergije uzrokuju grinje kućne prašine, plijesan i dlake kućnih ljubimaca. Kod alergija na grinje ključne su preventivne mjere poput korištenja antialergijskih jastuka i redovitog usisavanja. Alergije na dlake životinja zahtijevaju kombinaciju izbjegavanja alergena i kontinuirane terapije.
Prilagođavanje terapije uključuje:
Kombinacija antihistaminika i kortikosteroida predstavlja najučinkovitiji pristup liječenju umjerenih do teških alergijskih reakcija. Dok antihistaminici brzo ublažavaju simptome kao što su svrbež i crvenilo, kortikosteroidi djeluju na upalni proces i sprječavaju ponavljanje simptoma. Ova kombinacija je posebno učinkovita kod alergijskog rinitisa i astme.
Leukotrienski antagonisti su moderna skupina lijekova koja blokira djelovanje leukotriena, molekula odgovornih za upalu u dišnim putovima. Montelukast, najpoznatiji predstavnik ove skupine, posebno je koristan kod liječenja alergijske astme i sezonskog rinitisa kod djece i odraslih.
Imunoterapija ili alergenska hiposenzibilizacija jedina je metoda koja može trajno izliječiti alergiju. Postupno uvođenje malih količina alergena u organizam pomaže imunološkom sustavu da se prilagodi i smanji osjetljivost. Terapija traje 3-5 godina, a uspješnost dostiže 80-90% kod pravilno odabranih pacijenata.
Stručnu pomoć alergologa trebate potražiti ako simptomi alergije značajno utječu na kvalitetu života, ako se javljaju teške reakcije, ako standardna terapija ne pomaže ili ako sumnjate na specifične alergije. U Hrvatskoj je dostupno nekoliko specijaliziranih centara za alergologiju u većim gradovima.
Sezonske alergije zahtijevaju planiranje terapije unaprijed. Profilaktičko uzimanje antihistaminika trebate započeti 2-4 tjedna prije očekivane sezone peludi. Redovito praćenje meteoroloških prognoza i kalendara cvatnje pomaže u pripremi i prilagodbi terapije.
Antihistaminici se najbolje uzimaju navečer jer mogu izazvati blagu pospanost, osim najnovijih generacija koje se mogu uzimati u bilo koje doba dana. Nazalne sprejeve koristite ujutro i navečer, a očne kapi prema potrebi. Redovitost uzimanja ključna je za uspjeh terapije.
Najčešće nuspojave uključuju pospanost, suhoću usta i glavobolju. Stariji antihistaminici mogu utjecati na koncentraciju i vozne sposobnosti. Važno je obavijestiti liječnika o svim lijekovima koje uzimate jer mogu nastati interakcije s antidepresivima, sedativima i drugim lijekovima.
Antialergijski lijekovi mogu se sigurno kombinirati s većinom drugih lijekova, ali treba paziti na interakcije s alkoholom, sedativima i nekim antibioticima. Uvijek konzultirajte ljekarnike ili liječnike prije dodavanja novih lijekova u terapiju.
Tablete i kapsule čuvajte na suhom i hladnom mjestu, izvan dosega djece. Nazalne sprejeve i očne kapi čuvajte u hladnjaku nakon otvaranja i koristite unutar 4 tjedna. Provjerite datum isteka prije svake upotrebe.
Generički lijekovi sadrže iste aktivne tvari kao originalni, a značajno su jeftiniji. Kupujte veća pakiranja za dugotrajnu terapiju. Koristite ljekarnički sustav povrata neiskorištenih lijekova i pratite akcije i popuste u ljekarni.
